Glagoljaški spomenici

Na području Istre pronađeni su neki od najstarijih glagoljskih spomenika – natpisa, grafita i kodeksa. Tu ubrajamo Plominski natpis iz XI. st. i Grdoselski ulomak iz XII. st. To su dva kamena glagoljska natpisa koji predstavljaju temelj za proučavanje glagoljaštva u Istri.
Buzeština, konkretnije područje Roča, Huma, Sovinjaka i Buzeta osobito je bogato glagoljaškim spomenicima.

Spomenut ćemo neke značajnije.

HUMSKI GRAFIT


 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Izvor fotografije: Cvergla blog

Na zidovima u crkvici Sv. Jeronima na humskom groblju uparano je oko 40 glagoljskih grafita. Većina ih potječe iz XII. – XV. st. Najstariji među grafitima je svakako Humski grafit iz druge polovice XII. st. Uparan je na desnoj strani apside, na crvenoj borduri, a u transkripciji glasi: Kovača Martina je sve; je vzeta ino ošće jedna.
Na taj je način nepoznati humski pop glagoljaš zabilježio broj održanih tzv. gregorijanskih misa za kovača Martina.

HUMSKI GLAGOLJSKI NATPISI
U Humu je bilo poznato osam glagoljskih natpisa od kojih je jedan napisan na papiru (zalijepljenom na Humskom triptihu) i jedan na crkvenom zvonu (koji je izgubljen), dok su preostali isklesani u kamenu. Prema nalogu talijanskih fašista 1921. g. tri su natpisa devastirana – utučena nazubljenim batom. Ti su natpisi rekonstruirani i njihove kopije se nalaze u prizemlju humske Polače. Ti natpisi su sa ugaonog kamena zapadnog zida zvonika, natpis na kamenoj ploči ugrađenoj iznad glavnih gradskih vrata i natpis na kamenom bloku ugrađenom u pročelje župne crkve koji je prije bio ugrađen u zid stare župne crkve, a svjedoči o njenoj gradnji i kaže: Va ime Božje, amen. Let Gospodnjih 1609, miseca aprila 13, be osnovana sija crikav va vrime pre Mateja Benca tr župana i starešina Martina Gršinića. Oršin, biskup tršački i meštar Juri Gršinić.

BREVIJAR VIDA OMIŠLJANINA
Liturgijski kodeks naručen za crkvu Sv. Bartola u Roču.

ROČKI MISAL
Iz XV. stoljeća, čuva se u Nacionalnoj knjižnici u Beču (Austrija). Napisao ga je vjerojatno Bartol Krbavac.

MISAL KNEZA NOVAKA
Datira iz 1368. g., a bio je kupljen za crkvu u Nugli pokraj Roča 1405. g. Taj je misal poslužio kao predložak za prvu hrvatsku tiskanu knjigu - Misal po zakonu rimskoga dvora iz 1483. godine. Iako nije poznato gdje je knjiga tiskana, zna se da su tisak priredili istarski glagoljaši, a među njima je bio i Juri žakan iz Roča. On je na posljednjoj stranici Misala kneza Novaka zapisao čuvene riječi:

Vita, vita. Štampa naša gori gre.
Tako ja oću da naša gori gre,
1482. miseca ijuna 26. dni
to be pisano v grade Izule.
To pisa Juri žakan iz Roča.
Bog mu pomagai i vsem ki mu dobro ote.

KVADRIGA DUHOVNIM ZAKONOM, TLMAČENJE MUKI I KVAREZIMAL
To su tri dijela koja je preveo, prepisao i preradio poznati ročki glagoljaš Šimun Greblo, krajem XV. st.


Turistička zajednica Grada Buzeta  |  Buzet Tourist Office  |  Ente turistico della città di Buzet  |  Tourismusverband Buzet   |  Šetalište Vladimira Gortana 9, HR-52420 Buzet, Hrvatska-Croatia
T. 00385 (0) 52 662 343  |  F. 00385 (0) 52 662 343
Impressum  | Privatnost  | Statut TZ Buzeta  | Financijski izvještaj  | Izvještaj o radu

© 2017 Cursor d.o.o.. Sva prava pridržana. Izgled: Aplikko